Istra je maleni poluotok na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske s 200 tisuća stanovnika i čak 655 naselja koji graniči s Italijom i Slovenijom, a kroz povijest bio je na sjecištu mnogih kultura i naroda.
Istra je maleni poluotok na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske s 200 tisuća stanovnika i čak 655 naselja koji graniči s Italijom i Slovenijom, a kroz povijest bio je na sjecištu mnogih kultura i naroda. Zbog toga ovo područje krasi multikulturalnost, bogatstvo baštine, narodnih običaja, kulinarska raznovrsnost, ali i dvojezičnost.
Kako što se razlikuju međusobno po govoru, Istrani se razlikuju i po svojoj kuhinji, narodnoj nošnji, plesovima. Tako su se u gradovima poput Vodnjana mogle jesti specifične slastice i piti slatko vino pod nazivom vin de rosa slično toskanskom vinu santu, dok je u unutrašnjosti kuhinja bila siromašna pa su se samo za velike blagdane pripremale gozbe u obliku fuži s šugom od kokoške, kiseli kupus, juha od pijetla, kroštule. Sve te razlike nastale su kroz povijest budući da je Istra uvijek bila rascjepkana između različitih gospodara, a samo u 20. stoljeću bila je pod vlašću tri države – Jugoslavije, Italije i Austro-Ugarske.
Otok Lošinj dio je cresko-lošinjske otočne skupine koja, pored Lošinja, obuhvaća i otoke Unije, Ilovik, Susak I Vele Srakane kao i niz manjih, nenaseljenih otočića koji predstavljaju raj za one koji žele uživati u prekrasnim plažama, suncu i moru.
Otok Lošinj dio je cresko-lošinjske otočne skupine koja, pored Lošinja, obuhvaća i otoke Unije, Ilovik, Susak I Vele Srakane kao i niz manjih, nenaseljenih otočića koji predstavljaju raj za one koji žele uživati u prekrasnim plažama, suncu i moru.
Cresko-lošinjsko otočje u antičko se doba zvalo zajedničkim imenom Apsyrtides, prema imenu grčkog junaka Apsirta, jednog od protagonista mitološke priče o Argonautima. Argonauti su u gornjem Jadranu uspjeli pobjeći upornim progoniteljima, noseći na lađi Argo - zlatno runo koje je Jazon oteo iz Kolhide (na današnjoj crnomorskoj obali Kavkaza). Jazon je Apsirta, uz pomoć njegove sestre Medeje, dočekao kod cresko-lošinjskih otoka, svladao, rasjekao na komade i bacio u more pa je po njemu grad Osor dobio ime Apsoros. Bogatu urbanističko-arhitektonsku stratigrafiju upotpunjavaju sustavna istraživanja starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta u Osoru, a tragova bujnoga života u antičkim vremenima ima na svim točkama otočja.
Furlanija-Julijska krajina je uvijek bila točka sastajanja latinske, germanske i slavenske populacije. Karakterizira je raznolikost krajolika, od Jadranskog mora do Alpa.
Furlanija-Julijska krajina je uvijek bila točka sastajanja latinske, germanske i slavenske populacije. Karakterizira je raznolikost krajolika, od Jadranskog mora do Alpa. Cividale je postigao ugled još u rimskim vremenima. Uz dolazak Lombarda, postao je glavni grad prvog Lombardskog vojvodstva u Italiji.
Od 2011. nalazi se na popisu svjetska kulturne baštine UNESCO-a. 1719. Charles VI Austrijski osnovao je slobodnu luku u Trstu i tijekom vladavine Marije Terezije grad je postao četvrti grad Austro-Ugarskog carstva.
Ravnice i voda glavni su atributi krajolika istočnog Veneta sa svojim rijekama i lagunama. Ovo područje, naseljeno već u prapovijesti, čuva važna svjedočanstva o narodima koji su vladali teritorijem tijekom prošlih stoljeća (Rimljani, Langobardi, Bizantijci, Mlečani...)
Ravnice i voda glavni su atributi krajolika istočnog Veneta sa svojim rijekama i lagunama. Ovo područje, naseljeno već u prapovijesti, čuva važna svjedočanstva o narodima koji su vladali teritorijem tijekom prošlih stoljeća (Rimljani, Langobardi, Bizantijci, Mlečani...)
Nakon opsežnih radova za razvoj riječne plovidbe tijekom venecijanskog razdoblja, pejzaž kojeg danas možemo vidjeti oblikovan je uglavnom u razdoblju ujedinjenja Italije kada su napravljene ogromne intervencije kako bi se povratila zemljišta za poljoprivredne kulture i osigurala proizvodnja hrane za sela i seljake, također zahvaljujući intenzivnom uzgoju kukuruza u cijelom tom području.
Ferrara i Romagna (od rijeke Santerno do Jadranskog mora) istočni su dio regije Emilia-Romagna. Toponim Romagna potječe od kasnolatinskog "Romània" iz 6. stoljeća kada je Romagna bila pod vladavinom Istočnog Rimskog carstva za razliku od drugih dijelova sjeverne Italije koji su bili pod Lombardima, takozvanim Langobardima.
Ferrara i Romagna (od rijeke Santerno do Jadranskog mora) istočni su dio regije Emilia-Romagna. Toponim Romagna potječe od kasnolatinskog "Romània" iz 6. stoljeća kada je Romagna bila pod vladavinom Istočnog Rimskog carstva za razliku od drugih dijelova sjeverne Italije koji su bili pod Lombardima, takozvanim Langobardima.
Najpoznatiji dio povijesti ovog područja vezan je za Rimljane, Bizantski period, Papinsku državu i Signorie. Pa ipak, ova je regija rodni kraj i mjesto na kojem su živjeli ključni akteri u procesu ujedinjenja Italije. Priručnik Pellegrino Artusi, koji je prvi put objavljen 1891. godine, imao je važnu ulogu kao poticaj za povrat stoljetne gastronomske tradicije Italije i imao je također bitnu ulogu spajanja tijekom oblikovanja kulturno utemeljenog nacionalnog jedinstva.